Mitovi o njezi kože: 9 zabluda koje je vrijeme razbiti
Kozmetička industrija je jedna od najpopularnijih industrija, jer tko ne voli barem malo posvetiti pažnju sebi? Rast društvenih mreža i brojnih neprovjerenih savjeta doveo je do nastanka mitova o njezi kože koji traju godinama i teško ih je iskorijeniti.
U ovom članku razotkrivamo devet najčešćih, a možda će vas neki i iznenaditi.
1. Najbolje je koristiti antibakterijski sapun za čišćenje kože
Riješiti se bakterija s lica ili bilo kojeg drugog mjesta na tijelu je nemoguće ali i opasno. Bakterije su stalni stanovnici vaše kože i dio su njezine mikroflore. Broj bakterija na koži pojedinca ostaje relativno stabilan jer njihovo preživljavanje djelomično ovisi o izloženosti kože određenom okolišu. Koža se sama regulira, a agresivno čišćenje može samo narušiti njezin prirodni balans što otvara vrata za druge probleme.
Mnogi eksperti čak upozoravaju da korištenje antibakterijskih sapuna ili drugih proizvoda za kožu može doprinijeti stvaranju još bakterija otpornih na antibiotike. Stoga upotreba antibakterijskih sredstava doista nije potrebna u svakodnevnoj njezi.
Savjet: Temeljito i dosljedno pranje ruku ono je što zaista pomaže u sprječavanju širenja infekcija.
Izvor: Freepik
1. Sunčanje je loše za vas
Provođenje previše vremena na suncu ili u solariju može povećati rizik od raka kože, osobito ako se ne koristi zaštita. Inače, rizik od raka je u korelaciji s ukupnom izloženošću tijekom života i učestalošću opekotina od sunca. Dodatno, pretjerano tamnjenje isto može oštetiti kožu.
No, postupno razvijanje tena kroz ponovljeno ali pažljivo izlaganje suncu nije opasno. Sve dok poduzmete mjere opreza poput kvalitetne kreme za sunčanje s najmanje SPF 30, temeljito primjenjujete te ponavljate primjenu i izbjegavate sate najjačeg sunca nema razloga za veliku zabrinutost.
2. SPF krema je samo za sunčane dane
Zašto se koristi SPF krema? Odgovor na to svi znaju - radi zaštite od sunca. Ako pogledate malo dublje, odgovor je radi zaštite od UV zraka koje sunce emitira. Te zrake prolaze kroz oblake i prozore tijekom cijele godine, dakle bez obzira koje je godišnje doba.
Čak i kada se u zatvorenom prostoru ili automobilu, količina UV zračenja koja prolazi kroz prozore ovisi o vrsti stakla a može biti i do 70%.
Snijeg? Iako vam sigurno tijekom zime SPF krema nije ni na kraju pameti, snijeg reflektira sunčeve zrake i izlaže vašu kožu direktnom i indirektnom UV zračenju. Zato dermatolozi preporučuju svakodnevnu primjenu SPF krema zajedno s ostalim mjerama zaštite od sunca.
O tome kako pripremiti vašu kožu za sunčanje pročitajte više na našem blogu.[1]
3. Možete postići bolje rezultate upotrebom više proizvoda
Kad je u pitanju njega kože, više nije uvijek bolje. Dodavanje dodatnih proizvoda, ponavljanje nanošenja ili obilni slojevi ne znače nužno bolje rezultate. Ishodi više ovise o formulaciji, redovitosti rutine, pravilnoj tehnici nanošenja i načinu na koji se proizvodi kombiniraju unutar svakodnevne rutine.
Što kaže znanost? Jedan pregledni članak navodi da gomilanje i miješanje aktivnih sastojaka može izazvati iritaciju kože i otežati dosljednost rutine. Uz to, kombiniranje više aktivnih sastojaka može pojačati osjetljivost kože nakon tretmana kod dermatologa ili estetičara, što može usporiti oporavak i narušiti učinak samog tretmana. Pa tako zaključuju da korištenje previše proizvoda koji nisu usmjereni na konkretne potrebe kože, uz nedostatak dosljednosti, spada u najčešće greške njege kože.
4. Prirodni sastojci su najbolji
Ovdje je važno razgraničiti na što se točno odnose prirodni sastojci jer u tu skupinu spada zeolit, mineral s detoksi djelovanjem ali i limunska kiselina koja, ovisno o koncentraciji i metodi primjene, na kožu može djelovati štetno. Samo porijeklo, dakle, ne govori ništa o tome je li neki sastojak blag, siguran ili učinkovit za vašu kožu.
Dosta proizvoda na etiketu stavlja “prirodno” ili “bio” kako bi izgledalo uvjerljivo, no ta oznaka nije regulirana niti standardizirana. To znači da ista oznaka može stajati na formuli koja je zaista napravljena s pažnjom i kvalitetno, ali i na onoj koja je djelomično prirodnog porijekla.
Dalje, recepti koji kruže društvenim mrežama izgledaju bezazleno ali mogu uzrokovati ozbiljnu štetu. Na primjer limun ima pH vrijednost oko 2, što ga čini iznimno kiselim za kožu čiji prirodni pH iznosi između 4,5 i 5,5. Nanošen direktno na kožu može narušiti njezinu zaštitnu barijeru i u kombinaciji s izlaganjem suncu uzrokovati kemijske opekline i tamne mrlje.
Birajte provjerene brandove koji zaista stoje iza svojih formula te odabiru sigurne i certificirane sastojke.
Izvor: Freepik
1. Akne su samo problem tinejdžera
Iako se akne najčešće povezuju s tinejdžerskim problemima koji bi trebali nestati, to nije baš tako. Jedno od najvećih globalnih istraživanja, s 50.000 sudionika u 20 zemalja pokazalo je da otprilike svaka peta osoba između 25 i 39 godina ima dijagnosticirane akne.
Nažalost, žene su više pogođene zbog stalne promjene u razini hormona. Istraživanja pokazuju da akne perzistiraju kod čak 41% odraslih žena, a dok 78% njih navodi pogoršanje u predmenstrualnom razdoblju. To se obično poklopi kada imate neku super važnu prezentaciju na poslu, zvuči poznato?
Razlozi za akne su različiti, od hormonskih promjena, stresa do načina prehrane. Nitko ne može sa sigurnošću izdvojiti uzročnik a često je kombinacija njih više. Ono što vi možete uraditi je njegovati kožu sklonu aknama proizvodima koji najbolje odgovaraju vašoj koži.
Saznajte više o tome kako prepoznati tip kože i odabrati pravu rutinu njege.
2. Peckanje ili hlađenje znači da proizvod djeluje
Jeste li ikad iskusili do sada da nanesete kremu ili serum a koža počne da vas pecka? Možda je prva pomisao da radi, no često taj osjećaj znači suprotno. Osim ako se ne radi o sastojcima kojima je normalno da peckaju - sigurno ste upoznali magnezij, on gotovo uvijek pecka.
Ponekad može biti normalno (par sekundi) kada koža kratkotrajno reagira na aktivne sastojke poput našeg S.O.S balma kod kojeg je peckanje normalno.No, ako osjećaj traje ili se ponavlja svaki put to je znak da se koža iritira te da taj proizvod nije za vas. Čak i naš balzam sve manje pecka kako se koža oporavlja.
Sastojci koji najčešće stoje iza tog osjećaja su denaturirani alkohol, mentol, ulje peperminta, kamfor i eukaliptus. Ako ste primjetili da vam ne odgovaraju, obavezno provjerite listu sastojaka prije kupovine sljedećeg proizvoda.
3. Veličina pora se može fizički smanjiti
Tijelo ne posjeduje mehanizam za smanjivanje pora, te proizvodi koji obećavaju tako nešto su zavaravajući. Veličinu pora određuju faktori poput:
● genetske predispozicije
● spol
● dob
● hormoni.
Okej, veličina pora se ne može mijenjati - što se onda mijenja? Njihova vidljivost. Pore izgledaju veće kad su začepljene sebumom i mrtvim stanicama koje ih rastežu iznutra, a manje kad je koža čista i dobro njegovana. Redovitim čišćenjem možete smanjiti njihovu vidljivost jer tada neće biti začepljene što će doprinijeti i cjelokupnom zdravlju kože.
4. Masna koža ne treba hidrataciju
Mitovi u vezi masne kože su česti jer se čini kao da bi joj trebalo oduzimati stvari a ne dodavati
Masna koža nastaje kada lojne žlijezde proizvode previše sebuma što takvoj koži daje prepoznatljiv sjajan i mastan izgled. No, to nema veze s količinom vode i hidratacijom kože. Koža može biti istovremeno masna i dehidrirana, a kad joj uskratite vlagu, reagira jedino što zna luči još više sebuma kako bi se zaštitila.
Što više, istraživanja pokazuju da masna koža treba da bude hidratizirana, ali ključ je u odabiru prave hidratantne kreme za masnu kožu.
Saznajte više o tome kako odabrati najbolju hidratantnu kremu za vas.
Reference:
Davis, C. P. Normal flora. Medical Microbiology - NCBI Bookshelf. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7617/.
Harvard Health. Don’t fall for these skin myths. Harvard Health. https://www.health.harvard.edu/womens-health/dont-fall-for-these-skin-myths#app.
Almutawa, F.; Vandal, R.; Wang, S. Q.; Lim, H. W. Current status of photoprotection by window glass, automobile glass, window films, and sunglasses. Photodermatology Photoimmunology & Photomedicine 2013, 29 (2), 65–72. https://doi.org/10.1111/phpp.12022.
Saurat, J.-H.; Halioua, B.; Baissac, C.; Cullell, N. P.; Hayoun, Y. B.; Aroman, M. S.; Taieb, C.; Skayem, C. Epidemiology of acne and rosacea: A worldwide global study. Journal of the American Academy of Dermatology 2024, 90 (5), 1016–1018. https://doi.org/10.1016/j.jaad.2023.12.038.
