Atopijski dermatitis smatra se najučestalijom upalnom bolesti kože s preko 200 milijuna oboljelih širom svijeta. Statistika govori puno, no iza nje se krije osoba koja se s tim nosi svaki dan. Pored fizičke nelagode koje nosi sa sobom, tu je i emocionalni teret koji može ostaviti trag na kvalitetu života.
U ovom članku više o nastanku atopijskog dermatitisa, kako izgleda i što dermatolozi preporučuju za njegu.
Atopijski dermatitis: zašto se javlja, simptomi i njega kože
Kako izgleda atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis kod djece
Atopijski dermatitis kod odraslih
Što pogoršava atopijski dermatitis?
Preporuke dermatologa za njegu atopijskog dermatitisa
Najbolja krema za atopijski dermatitis
Što je atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis je poseban oblik ekcema i jedna od najčešćih upalnih bolesti kože globalno. Stručni izvori navode da način na koji se manifestuje je različiti te ovisi od dobi.
Atopijski dermatitis se kod mnogih ljudi razvije tijekom djetinjstva uslijed reakcije organizma na razne iritantne, alergene i mikrobe. Kod onih s malo više sreće, stanje se smiri do adolescencije, dok se kod nekih vraća.
Što uzrokuje atopijski dermatitis? Nažalost, znanost ne može izolirati jednog glavnog “krivca”. U igri su čimbenici poput genetike, narušene prirodne barijere kože i nereguliranog imunog sustava.
Izvor: Magnific
Kako izgleda atopijski dermatitis?
Tri glavna znaka obilježavaju atopijski dermatitis:
● suha koža
● crvenilo, odnosno osip (tzv. eritematozni osip)
● izražen svrbež.
Zanimljiva činjenica: ako tijekom postavljanja dijagnoze svrbež izostane, dovodi se u pitanje radi li se uopće o atopijskom dermatitisu.
Bolest prate razdoblja pogoršanja i smirenja, a koža je između napadaja uglavnom trajno suha i osjetljiva. Ako bolest traje duže, uslijed stalnog grebanja koža se zadeblja i postane hrapava.
Literatura navodi i stupnjeve po težini i utjecaju na svakodnevni život:
● blaga bolest - povremeno svrbenje i mjestimično suha koža, uz mali utjecaj na svakodnevni život;
● srednje teška - češći svrbež, crvenilo, ponekad ogrebotine i lokalno zadebljanje kože;
● teška - raširena suha koža, neprekidan svrbež, crvenilo s mogućim ogrebotinama, izraženim zadebljanjem kože, krvarenjem, curenjem, pucanjem kože i promjenama pigmentacije, s velikim utjecajem na svakodnevni život.
Atopijski dermatitis kod djece
Djeca u ranom dobu su često pogođena atopijskim dermatitsom. Brojke pokazuju da se kod čak 45 % oboljelih AD se javio već u prvih 6 mjeseci života, a 80-90 % djece razvije bolest do pete godine.
Roditelji često osjećaju nemoć baš u tim prvim mjesecima gdje su noći bez sna, bebino plakanje koje ne prestaje i osjećaj da ništa ne pomaže stalni gosti. Tu je i povećan rizik od razvoja alergije na hranu, astme i alergijskog rinitisa.
U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, istraživanje na gotovo 2900 školaraca pokazalo je da je svako trinaesto dijete barem jednom u životu imalo simptome atopijskog dermatitisa.
Srećom, danas postoji mnoštvo načina kako umiriti upaljenu kožu i olakšati simptome atopijskog dermatitis.
Atopijski dermatitis kod odraslih
Atopijski dermatitis (AD) ne bira spol niti dob, pa tako oko 25 % odraslih osoba prvi put razvije neke znakove tek kasnije tijekom života. Atopijski dermatitis se kod odraslih najčešće javlja u vidu upalnih promjena na koži koje mogu biti raširene po tijelu ili koncentrisane na pregibe laktova i koljena, šake ili očne kapke.
Kod nekih ljudi javiti će samo na rukama, vlasištu, vratu, bradavicama ili gornjem dijelu grudi.
Što pogoršava atopijski dermatitis?
Loša vijest? Brojni faktori mogu pogoršati simptome atopijskog dermatitisa. Dobra vijest? Naučite koji su to i onda pokušajte da ih izbjegnete.
Najčešći okidači su:
● nagle promjene temperature i vlažnosti zraka
● duhanski dim i zagađenje
● znojenje, trenje od odjeće (vuna je čest krivac)
● razni sapuni
● deterdženti
● agresivna kozmetika
● stres
● prehrana.
Preporuke dermatologa za njegu atopijskog dermatitisa
Svakodnevni život s atopijskim dermatitisom može biti otežan zbog same prirode bolesti. Dermatolozi savjetuju sljedeće:
● česta hidratacija - nanosite guste kreme ili masti barem dva puta dnevno; spominje se i pravilo od tri minute koje kaže da kremu treba nanijeti što prije (unutar 3 minute) nakon tuširanja, kupanja ili pranja lica.
● kraće kupanje - skratite vrijeme kupke i tuširanja i koristite mlaku vodu kako ne bi doprinijeli suhoći kože s AD.
● blage proizvode - ovo podrazumijeva ponajprije proizvode bez mirisa, boja i alkohola jer su svi navedeni poznati iritanti.
● sušite tapkanjem - trljanje ručnikom je nešto najgore što možete uraditi koži s AD-om, umjesto toga lagano tapkajte. Pokušajte da ne osušite kožu skroz, kako bi krema koju nanesete poslije mogla odraditi svoj posao.
Nacionalno društvo za ekcem dodatno ističe važnost korištenje hidratantnih krema i masti. Pojašnjavaju da mnogi ljudi podcjenjuju količinu koja je potrebna da bi se oštećena kožna barijera obnovila. Dodatno savjetuju sljedeće:
● Ako AD zahtijeva veći dio tijela, nanošenje najmanje 500 g kreme ili masti sedmično za odrasle, dok se za djecu preporučuje 250 g.
● Nikada ne stavljajte prste direktno u kremu ili mast jer riskirate unošenje stafilokoka ili drugih bakterija u kremu. Uvijek koristite čistu žlicu, špatulu ili pumpicu za istiskivanje proizvoda. Također, svoju kremu nikada ne biste trebali dijeliti s drugima.
● Primijenite metodu “mazanja prema dolje” umjesto kružnih pokreta koji mogu iritirati dlaku i zadržati toplinu.
● Izbjegavajte proizvode s SLS-om (sodium lauryl sulfate) jer se radi o agresivnom sastojku koji izaziva iritaciju i peckanje. Često se koristi jer je jedan od najjeftiniji sastojaka koji efikasno uklanjaju masnoću i nečistoću. Ali vremenom su otkriveni prirodni sastojci s podjednakim učinkom.
Najbolja krema za atopijski dermatitis
Na temelju preporuka dermatologa postoji krema za atopijski dermatitis treba sadržavati blagi, bez-mirisni sastojci, puno emolijensa koji popunjavaju praznine između stanica kože, te okluzivne sastojke poput pčelinjeg voska, shea maslaca i lanolina koji "zaključavaju" vlagu unutar kože i sprečavaju njeno isparavanje.
Savjet: uvijek odradite “patch test” na zdravi dio kože npr. unutarnja strana podlaktice i pričekate 24 sata kako bi bili sigurni da nema alergijske reakcije. Ponekad i prirodni sastojci mogu smetati kod atopijskog dermatitisa.
Naši proizvodi koji mogu podržati njegu kod atopijskog dermatitisa:
S.O.S. Balm - lanolin i petrolatum zaključavaju vlagu, idealno za nanošenje odmah nakon kupanja.
Ultra hidratantna krema 24/7 - gušća formula za intenzivnu, dugotrajnu hidrataciju.
REN mlijeko za čišćenje lica - blaga alternativa sapunu, bez agresivnih surfaktanata koji iritiraju osjetljivu kožu.
NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA
Kako se liječi atopijski dermatitis?
Prema preglednom članku o atopijskom dermatitisu liječenje ovisi o stupnju. Osnova je redovito mazanje hidratantnim kremama i izbjegavanje okidača (iritansi, alergeni, stres). Kod blagih do srednje teških oblika koriste se lokalni protuupalni pripravci - kortikosteroidne kreme. Kod teških ili na lokalnu terapiju neodgovarajućih oblika prelazi se na biološke lijekove. Bolest je kronična, pa se liječenje često mora ponavljati ili nastaviti dugoročno.
Hoće li atopijski dermatitis sam nestati?
Trenutna istraživanja pokazuju da se simptomi atopijskog dermatitisa znaju vratiti tijekom odraslog doba, nasuprot dosadašnjim podacima da ga djeca "prerastu" do osme godine. Sve je individualno i ovisi o stilu života.
Je li atopijski dermatitis izlječiv?
Obzirom da se radi o kroničnom upalnom stanju, fokus je na kontroli simptoma i sprječavanju pogoršanja. Opet individualno je i neka djeca ga “prerastu” do odrasle dobi, a neka ne.
Koja hrana pogoršava atopijski dermatitis?
Kod djece najčešće jaja, mlijeko, kikiriki, soja i pšenica. Kod odraslih je ta veza slabija, a stres igra veću ulogu. Prije nego krenete izbacivati hranu iz jelovnika, posavjetujte se uvijek s dermatologom ili alergologom.
Reference:
Faye, O., Flohr, C., Kabashima, K., Ma, L., Paller, A. S., Rapelanoro, F. R., & Steinhoff, M. (2023). Atopic dermatitis: A global health perspective. Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology. https://doi.org/10.1111/jdv.19723
Kolb, L., & Ferrer-Bruker, S. J. (2023). Atopic dermatitis. In StatPearls. StatPearls Publishing. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK448071/
Munivrana Škvorc, H., Plavec, D., Munivrana, Š., Skvorc, M., Nogalo, B., & Turkalj, M. (2012). Prevalence of and risk factors for the development of atopic dermatitis in schoolchildren aged 12-14 in northwest Croatia. Allergologia et Immunopathologia. https://www.bib.irb.hr/752333
National Eczema Association. (n.d.). Eczema treatment. https://nationaleczema.org/eczema/treatment/
